Tuesday, May 3, 2011

ZLATAREVO ZLATO,,August Senoa

Kratki sadrzaj:
U gradu Zagrebu zivio je zlatar Krupic koji je nakon smrti svoje voljene
supruge odgajao svoju kcer, jedinicu Doru, uz pomoc starice, tj. njegove
kume Magde. Magda je prodavala paprenjake i svijece na Trgu sv. Marka,
po cemu su je i nazvali paprenjarka. Najveci zagrebacki neprijatelj je
bio Stjepko Gregorijanec, gospodar Medvedgrada. Dok je jednog dana
razbjesnjeli narod palio kucu Franje Filipovica koji je izdao svoje hrvatstvo
i otisao u turke, jedna iskrica velikog plamena pala je medju konje koji su
se zatim razbjezali. Pred podivljalim konjima se slucajno zatekla Dora koju
je Pavao, sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Vidjao ju je vise puta,
a opet joj je spasio zivot. Saznavsi da mu se sin vidja s gradjankom,
Stjepko je skovao urotu. Sve politicke spletke i sva gradjanska
ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i Krupica, a takodjer i do smrti
Dore. Pavao ju ovaj put nije uspio spasiti. Udovica Klara je htjela Pavla
samo za sebe. Uz pomoc Grge Cokolina, gradskog brijaca, brbljavog,
oholog i pohlepnog varalice, ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru.
Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. U pocetku svih tih nesreca Pavao
je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. Shrvan sto mu je
zbog urote sin Pavao otisao, Stjepan Gregorijanec je sklopio mir sa
Zagrebom. Umro je u okruzenju, ipak sa sva tri svoja sina, Pavlom, Nikom
i Jerkom. Rekavsi da ce jednog dana nestati ime Gregorijancevo imao je
pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv turaka, a Jerko je otisao u
samostan i zaredio se.

Mjesto radnje:
Zagreb

Vrijeme radnje:
Druga polovica 16. st.; od 1574. do 1582. godine

Tema:
Sukob zagrepcana i gregorijanaca zbog prava na Medvedgrad

O djelu:
Ovo je djelo povijesni roman. Pisan je stokavstinom utemeljenom
na gradjanskom jeziku. Ima dosta latinskih rijeci jer je roman pisan
u 16. st. kada se latinski jezik jos uvijek koristio. U svom pripovijedanju
pisac se koristi dijalozima koji vode do sukoba, monolozima i cestim,
dugackim opisima koji nam opisuju prostor u kojem se radnja odvija.
Senoa je sveznajuci pripovjedac jer ima uvid u cjelokupno zbivanje i
radnju. On je i nepouzdani pripovjedac jer iznosi vlastito misljenje o
postupcima svojih likova. U ovom romanu ima sredstava retardacije:
Senoa uz dvije glavne radnje (borba za Medvedgrad i ljubavna prica Dore
i Pavla) ubacuje i mnoge epizodne radnje (npr. sukob Petra i Stjepka,
sukobi u hrvatskom saboru...)

Radnja romana je podijeljenja na dvije paralelne radnje:
povijesnu i ljubavnu. Uz povijesnu pricu vezan je i opis cjelokupnog
drustvenog i politickog zivota Zagreba u 16. st. To je osnovna fabula
na koju se vezuje i ljubavna fabula, u kojoj je prikazana prica o dvoje
zaljubljenih. To dvoje je iz razlicitih drustvenih staleza i u to vrijeme se
nisu smjeli ni voljeti, a jos manje zeniti. Na pocetku romana pisac iznosi
mnostvo opisa da bi nas bolje upoznao sa zivotom u 16.st. Upoznajemo se
sa panoramom Zagreba, s obicajima tog vremena te sa zivotima raznih
ljudi i s glavnim likovima.

No comments:

Post a Comment