Monday, May 16, 2011

GORSKI VIJENAC,,Petar II Petrovic Njegos

BILJESKA O PISCU:
==================
Petar II Petrovic Njegos je vladar koji je pisao poeziju, odnosno pjesnik koji je vladao jednom drzavom. Potjece iz slavne dinastije Petrovic-Njegos koja je od 1696-1818 vladala u Crnoj Gori. Rodjen je u selu Njegosima pod Lovcenom. Do velike promjene u njegovom zivotu doslo je 1825 kada ga je vladika Petar I uzeo kod sebe, s namjerom da ga pripremi za svog nasljednika.. 1830 u svojo 17. godini Radivoje postaje "upravitelj" Crne Gore. Njegos je vec u prvim godinama svoje vladavine spreman da ustanovi temelje stvarne vlasti:
oformio je senat, osnovao narodni sud, uveo placanje poreza, obrazovao "perjanike" koji su imali ulogu kraljeve garde i policije. Uporedo s tim polozio je osnovu moderne prosvjete. Njegova najveca djela su: "Pustinjak cetinski", "Svobodijada", prijevod "Prvog pjevanja Ilijade", "Luca mikrokozma", "Gorski vijenac". Umro je tacno poslije 21 godine vladavine, 4 godine kasnije njegove kosti su bile prenesene u mauzolej na Lovcenu.

ISTORIJSKA PODLOGA
===================
U vrijeme kada je Njegos dosao na vlast Crna Gora je bila vise savez plemena nego drzava u pravom smislu. U slucaju opasnosti plemena su se udruzivala a inace svako je zivjelo za sebe. Nisu bili rijetki slucajevi da plemena zaratuju. Njegos je za kratko vrijeme uspio poloziti osnove modernoj crnogorskoj drzavi. U ocima Turaka, Crna Gora je samo pobunjena pokrajina koju jos nisu uspjeli umiriti. Iz tog razloga je zemlja bila u stalnoj opasnosti.Za Njegoseve vladavine nije bilo veceg sukobljavanja sa Turcima a ona rjetka bi se zavrsavala na stetu Crnogoraca.Mir "Svete alijanse" dopro je i do crnogorskih brda. Austrija i Rusija bile su cuvari tog mira i Crna Gora je na njih bila sudbinski upucena.Iako za Njegosevog zivota Crna Gora nije postala slobodna on je govorio: "Ja ne pripadam ni Rusiji ni Austriji ni Turskoj. Ja nikom ne pripadam"!

EVROPSKO-CRNOGORSKA DRAMA
===========================
Drama se kod nas prvi put javlja 30-tih godina 18 st., u periodu koji predstavlja prijelaz od stare ka novoj knjizevnosti. U obradi situacija i karaktera osjeca se utjecaj Sekspira. Njegos je prevladao osnovnu ogranicenost kako svojih ranih epskih spjevova tako i dramske povjesti.Svojom unutrasnjom slozenoscu "Gorski vijenac" visoko nadilazi dotadasnja djela, tako da se njegov zanrovski model pomjera sa nacionalnog na internacionalni plan.

Slicnosti s grckom dramom su najizrazitije i to na nekim kljucnim tackama strukture spjeva. Kolo u "Gorskom vijencu" kao izraz kolektivnog narodnog nacela nesumljivo je slicna tragicnom horu u grckoj drami. U "Gorskom vijencu" se prikazuje samo pripremanje istrage poturica, dok se sam taj cin ne prikazuje na sceni nego se o njemu izvjestava. Isto to imamo u grckoj i klasicnoj drami. "Gorski vijenac" je mnoge svoje proucavaoce podsjetio na jedan od najsamosvojnijih romanticarskih zanrova- dramsku poemu. Vecina djela tog zanra nastala je pod utjecajem Geteovog Fausta.

LIKOVI:
========

Vladika Danilo- glavni lik u delu. Predstavlja Njegosevu vladarsku, impulsivnu i nestrpljivu stranu. Tek je zaplivao u mucnim vodama i nestrpljivo zeli iz njih isplivati.

Iguman Stefan- simbolizira vladiku Njegosa. Nosilac je mudrosti u djelu i za razliku od Danila nista ne zeli raditi na precac jer je on vec odavno "iskapio" casu otrova.

Vuk Micunovic- je simbol "cojstva" i morala.Epski junak koji se spreman zrtvovati za crnogorstvo i pravoslavlje.

Vuk Mandusic- veoma je slican Micunovicu ali za njega se moze reci da je covjek iz naroda sa svakodnevnim problemima. On je vise lirski lik.

Kolo- je kolektivni lik i preko njega se izrazava svo narodno nezadovoljstvo i nadanja.

PODJELA:
============
U prvom izdanju nema nikakve podjele "Gorskog vijenca" na vece cjeline, prizori se redjaju jedan za drugima, od pocetka do kraja, bez prekida. U nekim danasnjim izdanjima graficki se izdvajaju tri cjeline:
1. Skupstina o Malom gospodjinu dne na Lovcenu.
2. Skupstina o Malom gospodjinu dne na Cetinju
3. Dogadjaji na Badnje vece, Bozic i Novu godinu.
Pored ove spoljasnje podjele "Gorsko vijenca" postoji i strukturna:

1. Skupstina o Trojcinu dne
2. Skupstinu o Malom gospodjinu dne
3. Prizori iz narodnog zivota
4. Kraj skupstine o Malom gospodjinu dne i dogadjaji na Badnje vece, Bozic i Novu godinu.
__________________

No comments:

Post a Comment

Post a Comment