Tuesday, May 3, 2011

CICA GORIOT,,,Honore de Balsak

Biljeske o piscu:
Honore de Balzac francuski je romanopisac, pripovjedac i dramaticar.Rodjen je 1799. godine u provinciji, pokusava u Parizu napraviti brzuknjizevnu karijeru. Razocaran prvim neuspjesima i gonjen zeljom da stoprije stekne renome i drustveni ugled, ulazi u neuspjele investicije te seopterecuje dugovima za cijeli zivot. Moze ga se smatrati prvim modernimprofesionalnim piscem. Utemeljio je tzv. kriticki ili drustveni realizam.Prijalazna je figura izmedju romantizma i realizma - s jedne strane se u
njegovim djelima pojavljuju melodramaticne fabule, retorika, romanticke
strasti, divlji individualizam, dok s druge strane unosi brizljivo dokumentirane, detaljne studije drustvenog zivota, s tacnim i autenticnimpodacima. Najvaznije djelo mu je "Ljudska komedija", grandiozna epopejau kojoj, po uzoru na Dantea, nastoji sistematicki klasicificirati panoramusvojih suvremenika i tadasnjeg drustva. To je serija od 92 romana,s cesto slicnim ili istim likovima, a ti romani se dijele u tri grupe:
Studije obicaja, Filizofske studije i Studije braka. Najpoznatija djela su
mu: "Otac Goriot", "Seoski lijecnik", "Sjaj i bijeda kurtizana".

Vrsta djela:Obiteljski roman

Mjesto radnje:Pariz

Vrijeme radnje:1819. - 1820. g.

Tema:
Ljubav oca Goriota prema kcerima koje ga iskoriscavaju.Zelja mladog covjeka iz provincije da uspije u velikom gradu.

Problematika koja se obradjuje u djelu: Ocinska ljubav koja ne poznaje granice.
Zelja za uspjehom.
Posesivna ljubav oca odana i slijepa prema kcerima.Amoralnost, moralni pad covjeka.

Inspiracija iz slicnog djela:
Shakespeareova tema iz "Kralja Leara", koji se lisava svega da bi njegove
nezahvalne kceri mogle ostvariti svoje ambicija.

Struktura djela:
Struktura je dramska sto pisac i sam naglasava. Satoji se od sest
poglavlja: Pansion, Dva posjeta, Ulazak u otmjeno drustvo, Bjezismrt,
Dvije kceri, Oceva smrt.

Biljeske o djelu:
Prvi dio zapocinje opisom pansiona gospodje Vanquer, u kojem se vidi
Balsacova privrzenost realizmu.

Citat:
"Ukratko, tu caruje bijeda bez poezije, bijeda skrta, sutljiva, otrcana.
Ako u njoj jos i nema blata, ima mrlja, ako i nije poderana i prljava,
zato ce se ubrzo raspasti od trulosti".

Pisac opisuje Eugenea de Rastignaca i govori kako on, iako plemic, nema
bas previse novca. Dalje pise kako je Eugene bio marljiv i rano je shvatio
da ce se u zivotu naraditi.

Vautrin daje opise drustva i parizanki, licemjerja i pokvarenosti te moralne
izopacenosti.

Citat:
"Ako imate smolu da ukradete bilo sta izlozit ce vas na trgu pred palacom
pravde kao cudoviste, ukradete li milion u salonima slaviti ce vas kao
utjelovljenje kreposti".

Rastignac zna ponekad izgubiti samopouzdanje i vidjeti sebe u ulogama
koje ga ne zadovoljavaju. Zamislja se kao cinovnik i boji se kako nece
moci doci u visoko drustvo zbog nedostatka novca.

Vikontresa de Beauseant mu savjetuje da bude beskrupulozan prema
svijetu, jer svijet je hladan i ravnodusan prema slabicima, a boji se
okrutnika.

Citat:
"Udarajte bez milosti, pa ce vas se svi bojati".

Rastignac saznaje istinu o Goriotu i uzima ga pod svoju protekciju,
a kasnije se dvoji je li dobro postupio kada je napisao pisma.

Dio koji najbolje opisuje ljubav Goriotovu prema kcerima:

Citat:
"cekam ih na mjestu kuda ce proci, srce mi mahnito lupa, kada naidju
njihove kocije, ja se divim njihovim haljinama, one mi na prolasku dobace
osmjeh, koji pozlati moj zivot kao da na nju padne zraka divnog sunca.
Volim konje koji ih vuku, i htio bih biti psic sto ga drze na koljenima
Zivim od njihove radosti".
.....Sestre sa pocinju optuzivati medjusobno kako bi okaljale jedna drugu.
Delphine kazuje istinu o zivotu sebe i ostalih njoj slicnih zena.
Eugene uspjeh zeli vise od icega. Delphine Povjeava Eugenu svoje zelje.
Anastasia cak i ljubav gleda kroz prizmu novca. Eugene shvaca kakve su
uistinu parizanke.

Goiriot samome sebi priznaje kakve su njegove ljubljene kceri, i postaje
svjestan svoje pogreske. Goriot na kraju umire, a kceri mu ne dolaze na
sprovod, na sto Eugene izaziva drustvo.

Citat:

"Oci mu gotovo zudno za prostor medju… tamo gdje je zivio ovaj otmjeni
svijet, u koji se zelio probiti… A sada je na nama dvama red"

No comments:

Post a Comment