Saturday, May 28, 2011

NANA,,Emile Zola

Biljeska o piscu:

Emile Zola (1840-1902), francuski romanopisac, zncajni teoreticar naturalizma i drustveni borac. Do knijzevnog uspjeha prozivio je tezak zivot, radeci izmedju ostalog i kao novinar.
Eksperimentalnu metodu iz prirodnih nauka i medicine Zola prenosi u stvaralacki knjizevni postupak. covjeka treba proucavati s biolosko-fizioloskoga i socialnoga stanovista opazanjem i eksperimentom. zivot je pojedinca uvjetovan nasljedjem i sredinom, i u njima teba otkriti mehanizam opstih zakona. Zato ce Zola otkriti svijet proroka, pogubnih i tiranskih strasti, nasilnickih nagona, bioliskih i animalnih strana u covjekovu bicu - potpunije i grublje nego iko prije njega u svjetskoj knjizevnosti.
Prvi veci uspjeh postize romanom "Theresea Raquin", s temom o mrznji i dubokim nesporazumima izmedju muskarca i zene.
Godine 1868. zavrsen je plan ciklusa romana pod naslovom Prirodna i drustvena povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom, po ugledu na La comedie humanie H. de Balzaca. U nizu romana, Zola prikazuje razlicite sredine u kojima se krecu clanovi obitelji Rougon-Macquart, ali pod teskim i sumornim pritiskom nasljedja, bolesti i drustvene depresije. U triologiji Zola se bavi vise drustveno-politickim problemima, obracajuci se poraznom kritikom na crkvenu organizaciju. U tetralogiji Zola otvara nesto svijetlije perspektive u pogledima na ljudsko drustvo i njegovu buducnost. U skladu s teorijskim postavkama naturalizma Zola donosi u svojim djelima obilnu gradju i obilje podataka iz vanjskog svijeta s naglasenom teznjom da bude sto objektivnije i prirodonaucnije. Ali u osnovi svega lezi Zolna strana , licna priroda, i on je dao vise svoju licnu sliku zamisljenog svijeta, nego objektivnu, prirodnim zakonima strukturiranu stvarnost.


Podatke pronasla u knjizi:Tvrtko Dubelic : "Teorija knjizevnosti", Zagreb 1972.

Kratki osvrt na djelo "Nana".
"Nana" odlican je naturlisticki roman, koji uz Germinal zasigurno cini najbolje djelo Zolina knjizevna rada. Temeljnu ideju pisac daje u samom romanu usporedjujuci Nanu sa muhom.

"... muhom boje sunca, koja dolazi sa smetista, muhom koja uzima smrt sa stvarima duz ceste, pa zujeci, plesuci i prelijevajuci se kao drago kamenje, samo sto stane, truje ljude po palacama, u koje ulazi kroz prozor."

Zola Nanu prikazuje kao predivnu prenosnicu klice smrti. Tokom cijelog romana pisac se najvise bavi Naninim likom, isticucic njenu ljepotu i njenu snagu koju suprotstavlja njenoj otrovnosti.

"Nana, vrlo visoka, vrlo razvijena za svojih osamnaest godina, u bijeloj tunici , sa dugom plavom kosom rasutom po ledjima..."

---------------------------------------------------------------------------------

"On je vidio njene poluzatvorene oci, poluotvorena usta, njeno lice ocareno zaljubljenim osmjehom, i pozadi opustena kosa pokrivala je ledja kao u lavice. Savijena i zategnutih udova, ona je pokazivala svoje jake kukove, svoje tvrde dojeke kao u kakve amazonke, jake misice pod svilenom kosom. Fina linija, jedva ustalasanih ramena i kukova klizila joj od koleta do stopala"

Roman izgleda kao niz slika iz zivota kurtizane Nane i tek pomalo se nazire optuzba nemoralom tadasnjeg drustva. Zola Nanu ne opisuje kao neku pokvarenu djevojku, vec je u cijelom romanu cini privlacnom opravdavajuci njene postupke. Ona se preko svojih ljubavnika izdigla visoko, ali je istovremeno propadala dok se nije utopila u nemoralnoj prljavstini.
Zola je u promatranju destruktivnog ponasanja svoje glavne junakinje, njoj potcinio svaki detalj svog pripovijedanja. Pomoc u Naninih razlicitih ljubavnih pokreta pisac ju je prikazao kao fotografski snimak stvarnosti sto je i temelj naturalizma.
Nana je svoje ljubavnike , Steinera i Muffata, podnosila samo zato sto joj je trebao njihov novac. Ona je grabila zlato ne razmisljajuci o posljedicama, povodeci se samo svojim instinktima. pojavom Fontana javlja se u njoj neki novi osjecaj koji je do tada zanemarivala, Nana se zaljubljuje i upravo ta njena ljubav prema Fontanu dovodi je do propasti. Sanjajuci o sreci ona trpi sve Fontanove udarce i tu je Zola prikazuje kao slabu i podloznu zenu koja je prepustajuci se u potpunosti svojim instinktima i osjecajima morala dozivjeti pad. Odavsi se ponovo prostituciji da zaradi za zivot dala se izbaciti iz vlastita stana.
U svim svojim ljubavnim, odnosno mozda ipak poslovnim pothvatima ona je trazila korist. Bez obzira na njenu destruktivnu stranu licnosti ona je bila jaka osoba, uspjela je od svojih ljubavnika dobiti ono sto je zeljela. Nana bila je kurtizana koja je uz svu nemoralnost ipak imala neki svoj ponos.

"To je smijesno, bogati ljudi zamisljaju da mogu sve dobiti za svoj novac... E pa lijepo! A ako ja necu?... Nije meni stalo do tvojih problema. Kad bi mi ponudio cio Pariz, opet bih rekla da necu, i uvijek necu"......

Iza Naninog ponosa ipak se krije lukavstvo, unaprijed je proracunavala metode koko bi nesto izvukla iz svojih ljubavnika i mozda je jedan koji je najlosije prosao bio bas grof Muffat kojemu je Nana oduzela razum.

Nana nikada nije skrivala svoj prezir i mrznju prema bogatim osobama i takozvanim postenim zenama koje su bile postene samo izvana, ali su se kako Nana kaze skrivecki provodile, daleko od ociju javnosti.
Nana je bila ustvari jedna priglupa djevojka koja je raspoklanjala citavo bogatstvo , a nije imala sto jesti. Sa svim svojim slabostima i greskama predstavljala je vid jedne francuske povijesne epohe. umrla je u jednoj hotelskoj sobi od boginja dok je svugdje odjekivalo: U Berlin! U Berlin! U rat! Spremao se rat koji je upleten u igru ljudske strasti.
Zola Nanu u odnosu s ostalim muskarcima:::. On je neprestano prati, slijedi portretiraju}i svaki njen dio, svaki pokret. Zola je pristupio pokretima s takvom vjerodostojnoscu, opisujuci svaki najmanji detalj, kao fotografija. cak prilikom Nanine smrti Zola je upotrebio svu svoju opisivacku umje{nost i opisao joj lice puno gnoja, ali uvijek isticuci Naninu ljepotu.

"To je bila jedna masa, gomila gnoja i krvi, hrpe smrdljivog mesa, bacena tu na jastuke. Gnojane bubuljice rasirile su se po cijelom licu, jedna do druge, skvrgnute sa sivim izgledom blata, one su vec licile na neku plijesan zemlje,na ovoj bezlicoj kozi gdje se crte vise nisu poznavale. Lijevo oko se potpuno izgubilo u kljucanju gnojiva , drugo udubilo se kao crna pokvarena rupa. Iz nosa je jos curio gnoj. Velika crvenkasta krasta pruzala se od jednog obraza i prelazila preko usta iskvarivsi ih u grozan sijeh. I na ovu uzas i grotesnu masku nistavila kosa lijepa kosa, zadrzavsi svoj plemeni sjaj sunca klizala je, prelijevajuci se kao zlato. Venera se raspadala."

Od onako lijepe zene ostala je samo hrpa smrdljivog gnoja, a recenicom :" Venera se raspala "., receno je sve. Sva njena ljepota stopila se u tu bolest i Nana je nestala ostavivsi samo mali trag - kosu.
Zola kao pisac naturalizma smatra da u svom radu treba primjeniti postupke znanstvenika. Stvaralacki rad odredjen je s tri momenta: sredinom, rasom, trenutkom. On je to primjenio u "Nani". Nana je bila destruktivna licnist koja je cesto gresila, a sredina u kojoj je zivjela i vrijemo koje je bilo tesko natjeralo ju je da bude to sto je bila.
Zolin cilj bio je uzdici roman u sfere nauke. On je na zivim tijelima vrsio analiticki rad koji kirurzi vrse na lesevima. Smatra da likovi moraju biti fotografski snimak stvarnosti. ristupanje djelu s naucne strane i isticanje krajnje objektivnosti oduzimalo je piscu subjektivan odnos prema svijetu o kojem govori. Zola je bio pisac masa, opisivao je sve drustvene slojeve tako da je cesto bio napadan.
Roman "Nana" jedan je od onih romana u kojima je prikazan zivotni put glavnog junaka, njegovi padovi, usponi i razocaranja te podlost jednog drustva i vremena. Prolaznost, smrt od kojih se svi plase prikazana je ovdje an najgori moguci nacin, {to i jeste osnova naturalizma. Nana ,nekadasnja ljepotica, pretvorila se u rugobu. U njenom posljednjem opisu prikazana je stravicno, gadljivo, a uostalom to i jest cilj svega, nestanak.
Najveci dio radnje romana odvija se u potpunoj tmini i mraku, u zagusljivim i prljavim prostorima sa odvratnim i gadljivim ljudima.

No comments:

Post a Comment