Mjesto radnje:
Cakovec, Ozalj, Karlovac Novigrad, Bakar, Mleci, Rim, Bec.
Vrsta djela:
Povijesni roman
Vrijeme radnje:
U razdoblju izmedju 1664. - 1673. g.
Tema:
- Pokusaj uspostave bolje i sretnije Hrvatske drzave.
- Otpor beckom apsolutizmu.
Likovi:
Petar Zrinski
Katarina Zrinski
Fran Krsto Frankopan
Car Leopold
Fran Bukovacki
Jelena Zrinski
Fran Rakoczy
Otac Bargiglio
Djeca
Fran Bukovacki
Julija de Naro Frankopan
Orfeo Frankopan
Fran Nadassdy
Gremonville
Sadrzaj:
19. 11. 1664.
Na samom pocetku Kumicic opisuje grad Ozalj i nastavlja sa dijalogom
Tome Pakanovica i Grge Tonkovica koji razgovaraju o Franu i Petru.
Ubrzo iz setnje dolazi knezeva starija kci Jelena, a nakon nje dolazi grof
Sigmund Rottal, pobocnik generala Auersperga, dati Petru pismo u kojem
general trazi isporuku pase Cengica, sto Petar odbija. Nasrtljivi grof
razgovara s Petrom o ruci njegove kceri Jelene, na sto se ovaj razljuti i
pristojno odbivsi ga, posalje ga kuci. Ipak, ljutiti Rottal prijeti Petru
tuzbom zbog odbijanja isporuke pase sto Petra pomalo zabrine.
Kako se radnja odvija tako nas Kumicic upoznaje s plemickom obitelji i
njihovim suradnicima. Opisuje djecu: Ivan Antun (11 god.),
Zora Veronika (10) i Juditu Petronilu (12) koja je u samostanu u Zagrebu,
zatim vjerne sluge, prijatelje i suradnike: Frana Bukovackog, Fransessca
Bargiglia. Otac Bargiglio je talijanski ucitelj Petrove djece i njegov vjerni
prijatelj. Petar i Bargiglio razgovaraju o Varsavskom miru i kako je on
veoma sramotan, jer su austrijanci uz pomoc Hrvata u bitci kod Gotharda
porazili Turke, a ipak je austrijski car trazio primirje. Nakon toga dvojica
prijatelja zajedno s obitelji Zrinski veceraju, no ugodnu veceru prekine
neugodan posjet Bukovackog koji donosi vijest da je ban Nikola Zrinski
tesko ranjen u lovu na vepra i ubrzo podlegao ranama. Svi su zateceni i
shrvani od boli. Katarina puna sumnje u nacin na koji je poginuo pita
Bukovackog je li to uistinu bio vepar. Cijeli dvor je bio u zalosti.
Vecina dvorjana tu noc nije usnula, a tuzni Petar je probdio noc citajuci
bratova pisma. Odjednom se zacuo vrisak pred dvorcem. Naime, dosli su
stanovnici jednog sela pored Karlovca bjezeci od karlovackih vojnika koji u
ih napali i oteli djevojke iz sela, a s ponekim seljakom se i krvavo
obracunali. Sve je to detaljno ispripovijedao starac Misko. Petar ih nahrani
i napoji i pruzi im utociste. Iduci dan nakon mise za palog brata, Petar se
uz pratnju Bukovackog uputi u Bec. U medjuvremenu u novigradskom
dvorcu knez Fran Krsto Frankopan razmisljajuci o svojoj porodici i
proslosti napise pjesmu. U pisanju ga prekine ugodno iznenadjenje;
posjet pisca, svecenika i prijatelja Ivana Belostenca koji je na putu u
Lepoglavu svratio u posjet dragom prijatelju, objasnjavajuci kako
prikuplja nepoznate rijeci za svoj rijecnik za kojeg se boji da ga zbog
starosti nece zavrsiti. Razgovor im prekine mladi Jurica Frankulin noseci
Franu pismo njegove polusestre Katarine u kojem mu porucuje da
sutradan dolazi i moli ga za pratnju u Mletke. Katarina je Jurici takodjer
dala pismo tj. proglas za budjenje nacionalne svijesti. Sutradan Orfeo,
Franov bratic, i Fran podju u grad docekati Katarinu. S njom je dosao i
Colnis kako bi odveo pasu Cengica u Karlovac. Dalje se opisuje kriza u
Hrvatskoj izazvana tlacenjem od austrijanaca, pa poslanik Luja 14.,
Bonsy, govori kako bi Hrvati trebali preuzeti inicijativu i okrenuti se protiv
beckog dvora. Katarina odlazi u Mletke u posjet biskupu bezierskom
kojem govori kako Bec zeli unistiti Hrvate. U razgovoru mu istice zelju za
tajnim savezom sa Francuzima, na sto ovaj pristaje. Katarina se vraca u
Kraljevicu gdje ostaje sa bratom tijekom bozicnih blagdana.
Na Stjepanje Fran odlazi u Mletke k svojoj Juliji, a Katarini ponovno dolazi
Blostenec. U dijelu kada dolazi Belostenec se spominje njegovo citanje i
divljenje "Putnom tovarisu"!
Sveta 3 kralja; 6. 1. 1665., Venecija.
U gradu se odrzava krabuljni ples na kojem prisustvuje
Julija de Naro sa svojim bratom. Potpuno iznenadjena Franovim
dolaskom, 16-ogodisnja djevojka ushiceno se baca svom dragom u
zagrljaj. No, Fran i Bukovački su preruseni jer nitko ne bi smio znati za
njihov dolazak, no ipak, Bukovacki cuje da su dvojica ljudi spominjala
njegovo ime, na hrvatskom, na sto se obojica pomalo uplase te odluci
ostati na plesu sa Julijinim bratom Gasparom kako bi drzali na oku dvojicu
prije navedenih. Fran i Julija odlaze u Julijinu palacu. Julija je zivjela s
tetom i tetkom. Tetak Barnaba je bio stari, slijepi i cangrizavi plemic kojeg
je stalno dvorila njegova pozrtvovna supruga. Ubrzo dolaze Gasparo i
Bukovacki koji govore da su saznali ko su dvojica ljudi (Petar Fodroci i
Franjo Spoljaric). Iduci dan u kucu de Nara dolazi kapucin otac Jean koji
Franu govori da se zna da je Fran u Mlecima, a nakon njegova posjeta
dolazi Jurica noseci Katarinino pismo u kojem mu porucuje da se mora sto
prije vratiti jer Turci spremaju napad.
januar, Plaski
Petar se vratio iz Beca na sastanak kapetana na kojem je prisustvovao
grof Ivan Draskovic. Draskovic govori Bukovackom da zna za njegov
prijasnji posjet Becu na sto ovaj govori na nema pojma o cemu prica.
februar:
Natporucnik Gellar odlazi u sela kraj Korane gdje s porucnikom Ivanom
Wegingerom otima djevojke mladje od 17 godina radi "zabave", te tamo
brutalno ubijaju nekoliko neduznih ljudi koji su molili za milost djevojaka i
njih samih. Nakon 3 otmice odlaze na gozbu kod Auersperga gdje blate
ime Zrinskih. Posto su se napojili i napili, Gellar i pratnja podju za Karlovac,
no put im presjeku vojnici u crvenim kabanicama koji se osvetise za
zlodjela koja netom pocinise. Kad su se obracunali s Gellarovom pratnjom,
podju u onu kucu i tamo pokolju sve prisutne, a 3 djevojke oslobode te
zapale kucu. Dvije djevojke su bile kceri dvojice haramija. Petar dolazi u
Ozalj i govori prisutnima kako je stari Barnaba preminuo u naslonjacu a mladi Gasparo de Naro poginuo u dvoboju. Julija njeguje
majku u Rimu. Obitelj Zrinski odlazi u Zagreb u posjet kceri Juditi Petronili
koja im priopcuje da je odlucila da ce se zarediti te da se ne veli vratiti jer
je cula da ce njena obitelj izdati Hrvate Turcima. Sokirana obitelj se dalje
uputi u Cakovec na dvor pokojnog brata Nikole, gdje proslave zaruke
mlade Jelene i Frana Rakoczya. Odmah nakon zaruka je uslijedilo novo
putovanje; ovoga puta u Bec. Vidjevsi da su svi vise nego ljubazni prema
njima, dolaze do zakljucka da je u Becu procurila informacija o buducoj
uroti, odnosno savezu sa Lujom XIV. Tamo ih iznenadjuje posjet Frana
Gundulica. On biva dirnut Jeleninim znanjem o knjizevnosti i poznavanjem
stvaralastva njegova preminula oca Ivana. Radnja se dalje odvija gotovo
jednako, ali u suprotnom smjeru. Zrinski se ponovno vracaju u Cakovec
gdje ih neugodno iznenadi hladnokrvnost njihove snahe Marije koja se
hladno, gotovo bezobrazno ponasa prema njima sto ih je navelo na
zakljucak da i ona nesto zna o cijeloj situaciji.
1. 3. 1666. vjencanje Jelene i Frana.
Studeni, vjencanje cara Leopolda.
Na piru cara Leopolda Petar saznaje da je Gremonville od nekoga cuo da
je Fran Vesseleny dao njegovo pismo Leopoldu sto je dovelo do ogromne
peripetije. Petar je bio izvan sebe i nije znao kako rijesiti problem.
decembar, Skupstina u Pozunu.
Nadasdy, Zrinski i palatina sastavljaju spomenicu caru u kojoj
objasnjavaju promjenu njihove politike. Car okrece igru u svoju korist
pa se pretvara da ne zna nista o uroti, i Petra i Rottala imenuje za svoje
povjerenike na skupstini u Banjskoj Bistrici. Ubrzo izbijaju nemiri zbog
prava gradjana. Palatin umire 23. 3. 1667. Njegova udovica poziva Petra
kako bi mu rekla da su izdani. U medjuvremenu, Fran se ozenio i zato svi
Zrinski odlaze u Kraljevicu kako bi dočekali mladence. Tjedan nakon pira
odlaze u Bakar gdje ih ponovno posjecuje Gundulic te saznaju da je
djevojka Marica preminula. Petar se krajem 1667. vraca u Ozalj iz Beca.
Ubrzo dobiva carski poziv da dodje na sabor u Rezno. Bio je to jos jedan
cin cara koji je htio Petru dati na znanje da mi je veoma potreban.
mart 1668.
Turci se priblizavaju. Petar salje oca Bargiglia u Bec da izvidi stanje na
dvoru pa se otac nakon nekoliko mjeseci vraca i podnosi izvjestaj.
Iako je sve znao, Leopold je Petra stavio u bansku cast sto je ovog veoma
iznenadilo. Ponovno ga je poslao na sabor u Presovu gdje su mu turci
ponudili savez sa sultanom. Petar naravno odbija. Ubrzo Leopold imenuje
mladog oca Frana Frankopana senjskim kapetanom. Katarina i Petar zele
sklopiti savez sa Poljacima, no Leopoldova sestra se ubrzo zarucuje s
poljskim kraljem tako da im jos jedna nada propada. Nadassdy izdaje
Zrinske i Frankopane dajuci kralju sve podatke o uroti. Leopold, kojim
manipulira Muller, zove Petra k sebi u dvor. Petar mu iznosi svoje zelje,
no izbija prepirka. Na odlasku Petar sretne grofa Rottala koji mu u
razgovoru govori da je Nadassdy mozda Nikolin ubojica. Nakon povratka
u Ozalj, culi su da su Austrijanci podivljali, ali da je Bukovacki ugusio
bunu. Bukovacki, opsjednut mrznjom prema Austrijancima, zeli da ban
sklopi savez sa Turcima misleci da im je to jedina nada. Petar ga odlucuje
poslati u Carigrad kako bi ovaj otkrio planove napada i njihove namjere,
ali ne kako bi sklopio savez. Pred Bozic Zrinski odlaze u Cakovec gdje ih
Marija neuljudno i jos hladnije prima te je odluce natjerati da im kaze sta
se zbiva. Ona uplasena u ranu zoru sa sinom Adamom bjezi u Bec.
Obitelj tamo ostaje za Bozic te im se na Badnjak pridruzuju sin koji je bio
u svijetu te kcer i zet. Tamo na bogatoj gozbi punoj prijatelja velikasa ban
odrzi govor.
8. 1. 1670.
Bargiglio dolazi iz Beca i daje izvjestaj o stanju na dvoru,
a Petar ga u znak zahvalnosti imenuje upraviteljem primorskih dobara.
U medjuvremenu u Kraljevici Franu i Juliji umire desetomjesecni sin.
Shrvani od boli, mladi ga roditelji neprestano oplakuju. Kad je dosao,
Petar mu iznosi izvjestaj o pregovorima u Turskoj. Sultan je nudio svoju
pomoc u 7 tacaki i uz 3 uvjeta koje bi Petar morao ispuniti, ukljucujuci
davanje sina kao taoca na 2 godine sultanu, koje Petar bez razmisljanja
odbija. Ipak, u Petrovoj se domovini prosiri kriva informacija, stavise laz
da je savez sa sultanom ipak sklopljen. Salje biskupa Borkovica da
Leopoldu objasni sve o toboznjem savezu i da ce se smiriti samo ako kralj
ispuni njegove uvjete koje mu je iznio verbalno dok je boravio u Becu.
Otprativsi biskupa u posjet im dolaze Ivan Belostenec, Draskovic i barun
Cikulin sokirani vijescu o savezu, no Petar ubrzo sve objasni. Po njihovom
odlasku se Katarina nakratko razboljela ali nije htjela priznati Petru da je
vec poduze vrijeme muci kostobolja. Upoznavsi se sa Forstallom,
Fran govori Petru da mu nije mio, da mu ne djeluje kao covjek od
povjerenja. Petar cuvsi to vec i prije osjeti kako nice klica sumnje i opreza
u njemu. Pokvareni Erdelj vec na veliko siri lazi o savezu i narod okrece
protiv bana sto je dovelo do panike i paranoje. Dvor je bio u strahu,
a u drzavi je vladalo predratno stanje.
19. 3. 1670.
Borkovic stize u Bec te se sastaje s Rottalom koji govori da nije
imao nikakve veze s Petrom i savezom. Iduci se dan na sastanku
ministara raspravljalo o hvatanju urotnika. Odlucili su nagovoriti
kralja da ljubazno i prijateljski pozove urotnike u Bec te da ce raspraviti
o svemu, a namjere su bile potpuno drukcije: namjeravali su ih uhititi.
Petar salje Forstalla u Bec sa zahtjevima za pomirbu ali velikasi ga
namjeravaju podmititi kako bi izdao Petra. Ovaj sluzbeno priseze da ce
nagovoriti bana u Becu. Bez velikaseva znanja, Leopold Petru ukida bansku
cast (na njegovo mjesto stavlja Borkovica), a u narod salje hiljade proglasa
u kojima blati Petra. Fran salje Juliju u Mletke sa svim dragocjenostima.
6. aprila 1670., Uskrs
Vraca se Forstall te nagovara Petra da ode u Bec jer ce samo na taj nacin
prihvatiti / odbiti zahtjeve. Petar na to kralju odgovara da nece napadati
Austriju, a kao jamstvo mu nudi sina. 13. 3. dolazi mladika Miakic
pokazujuci Petru jedan proglas sto ga je dobio od rodjaka. Petar se naljuti
na svoje neprijatelje misleci da kralj nije sposoban takvo sta napisati.
Vjerovao je da je sve, ukljucujuci i to da Leopold namjerava pogubiti
Petra glupost te odluci poci u Bec. Dok su rodjaci bili na putu u Bec Katarini
javljaju da su njemacki vojnici spremni za napad na njen dvor. Pred dvor
joj dolazi cetica sa bijelom zastavom moleci za utociste od kise prije boja s
Turcima. To je bila varka jer su namjeravali uci u dvorac i sve uzurpirati.
Neko od izdajnika unutar dvora im otvori vrata te uslijedi pljacka i
maltretiranje Katarine i Zore. General Spankau stavi u kucni pritvor sa 3
sobe majku i kcer. Ubrzo uslijede traume, sokovi… Saznaju da su Petar i
Fran u zatvoru, Katarina se razboli, nedugo nakon velikaša je pritvoren i
mladi Ivan… Katarina je bila ocajna. Jedne noci dolazi Marija Zrinski i moli
surjakinju za oprost nudeci pomoc. Iducih nekoliko dana Marija po dvoru
kradom skuplja Katarinine vrijednosti. Ubrzo ode, a Zeiss natjera majku i
kcer na mukotrpan put. Katarinu uhvati groznica. Sreca u nesreci je bila
pomoc Wegingera. Ubrzo dolazi Calcucci i pregledava im torbe te u torbi
sluskinje nadje Katarinin nakit koje su sakrile kako bi imale koju
uspomenu, ali da i prezive od necega. On ubije sluskinju Mariju koja je
branila Katarinu i nakit. Naposljetku ih ostave u Gradcu. U medjuvremenu
u gornjoj Ugarskoj Rakoczy podize bunu, a u Becu se Gundulic sastaje s
Gremonvilleom. Gundulic je bio zgrozen cuvsi sve strahote koje su
zadesile obitelji Frankopan i Zrinski. Gremonville govori da je Bukovacki u
Bosni s Turcima, Forstall je pobjegao nakon izdaje, Bargiglio u Rimu,
a Miakic u zatvoru. Pocetkom maja Ivan Pavao Hocher provodi istragu o
velikasima, a nakon istrage se sazove sud. Datuma 7. novembra je
izrecena presuda: Petar je osudjen zbog 10 zlocina, sve veleizdaja,
a Fran za 7, takodjer veleizdaja. Kao branitelje su dobili dr. Ivana Eylersa
i dr.Ignata Strellu. Do 31.12. Petar je kralju Leopoldu,
sav jadan i razocaran, napisao mnostvo pisama na koje nikad nije
dobio odgovor. U aprilu iduce godine je u Ugarskoj ugusena buna.
18. aprila 1671.
Tajnik Abele donosi konacnu presudu i kaznu: banu i knezu odrubit ce se
glava i desnica. Frana je posebno sokirala vijest da ce ostati bez desnice.
Posljednji put pred smrt rodjaci se sastaju u tamnici, ispovjedivsi se
medjusobno. Tu noc su obojica tugovala i isplakala rijeku, a napisali gorke
stihove i retke… Posljednji put…
30. aprila. 1671., cetvrtak, becko Novo Mjesto
Abele i Eirl razgovaraju,pred svjetinom sto se skupila, o krvniku koji pije,
proslosti i kobi hrvatskih plemica… Govore da je Leopold pomilovao
njihove desnice, no to im nece reci. U 9 sati dovode Petra i nakon 3 bolna
pokusaja krvnik ga pogubi. Nakon njega dolazi Fran koji razgovara sa
svecenikom pa nakon razgovora pijani krvnik i njemu zada 2 bolna udarca
pa tek treci put uspije odrubiti knezevu glavu. Svjetina je fuckala i plakala
kudeci becke velikase. U Gradcu Katarina i Zora padaju u sve vecu bijedu,
na sve su vecim mukama. Na sve njihove muke dolazi bezosjecajna
sluskinja koja ih provocira; fizicki i emotivno ih zlostavlja, omalovazava,
pa prije odlaska na Katarinu baca pismo u kojem stoji da vise nema muza
ni brata…
1. decembar 1671.
Tattenbach je pogubljen. Katarinu i Zoru ne primise ni u jedan samostan.
Gdje je ona lijepa, stara, slavna Hrvatska vodjena dobrocudnim i postenim
bozjim ljudima? Nema je… Ubrzo Zoru odvedose Ursulinkama u Celovac,
uz godisnji prihod od 350 forinti od kralja. Iako je bila u bozjoj kuci,
Zora je patila i trpjela. 1672. Julija postaje opatica u Rimu, a Jelena
postaje majka Barbare Julijane, a 1676. majka sina Frana Rakoczya
mladjeg. 1673. u zimi Katarina lezi sve bolesnija, no ne samo tjelesno…
Pred smrt joj dolazi sin Ivan; odrastao muskarac. Ona ga ne prepoznaje
u pocetku te ga zamjenjuje s ocem Petrom. Iz njihovog tuznog razgovora
se vidi da Katarina nije cista uma… Cak joj se pricinise brat i muz u obliku
andjela. Umire 16. 11. 1673. u sinovu narucju sa smijeskom na licu,
vidjevsi sretnu buducnost slobodne i ponosne Hrvatske. Godine 1682.
Jelena se udaje za Imru Tokokija. Adam pogiba u boju, Judita do smrti
ostaje opatica kao i Zora, a Ivan umire od bolesti takodjer pomucena uma,
u zatvoru 1703. kao posljednji Zrinski.
Vasvarski mir povod zavjeri hrvatskih i ugarskih velikasa
U isto vrijeme umjesto da se progoni porazena turska vojska,
carski poslanik, po uputama predsjednika tajnog savjeta i bez znanja
saveznika, dolazi u Vasvar k velikom veziru i nudi mu mir koji je ugovoren
10. 08. Mir je ugovoren na 20 godina i trebao je biti tajnim sve dok ga
Leopold ne objavi. Vijest o tom tajnom miru iznenadila je krscansku
Europu. Hrvati i madjari vec su se dugo nadali da ce svoja podrucja
osloboditi od turske vlasti uz pomoc beckog dvora. Sada su uvidjeli da to
dvor ne zeli sto u hrvata i madjara povecava mrznju protiv cara, dvora i
nijemaca opcenito, kao nositelja carske apsolutisticke samovolje.
Sklapanjem tog mira bez znanja onih naroda cija je sudbina ovisila o tom
miru, bio je povod da se nezadovoljstvo beckom politikom prema
Hrvatima i Ugrima, stvarano jos od izbora Habzburgovaca za ugarskog i hrvatskog vladara, pretvori u bunt protiv takve politike, te da Hrvati i Ugri
sami sudjeluju u stvaranju svoje politicke buducnosti. Tada su nastale
mnoge brosure i leci kojima se sirilo nezadovoljstvo protiv beckog dvora.
(Nezadovoljstvo se najbolje vidi iz napisa vrhovnog ugarskog suca
Nadazdija.)
Jezik djela:
Kumicic je izvanredan knjizevnik koji ima bogatu riznicu znanja.
Iz te riznice potjecu brojni detaljni opisi interijera, eksterijera,
likova i dogadjaja. S lakocom zaintrigira citatelja i dolazi do efekta
kad je citatelj primoran citati bez prestanka zbog one njegove napetosti.
Djelo vrvi aforizmima, opisima i napetoscu. Toliko je jednostavno,
a opet posebno. Iako je djelo ozbiljne tematike, cesto se osjeti odredjena
doza humora, pa cak i sarkazma te ironije. Iako je pripovjedac u trecem
licu, uz njegovo indirektno nahodjenje postajemo vezani za Frankopane i
Zrinske osudjujuci becki dvor.
Aforizmi:
• "Kad se svali drvo, sav se plod stuce"
• "Na vik on zivi ki zgine posteno"
• "Gdje je caca strah tu je i njegov sin metez"
• "I siromahu pravi je bastinik njegova otacbina, jer njoj pripadaju
njegove kosti"
• "Tko u oganj puse,iskre mu u oci lete"
• "Stid je rumeni dah postenja"
• "Za lazi carina se ne placa"
No comments:
Post a Comment