PLANINE,,Petar Zoranic

Biljeske o piscu:
Petar Zoranic, rodio se 1508. godine a pretpostavlja se da je umro prije
1569. godine, kada su mu "Planine" bile stampane. Bio je potomak stare
plemicke familije iz Nina koja se pred kraj petnaestoga stoljeca sklonila
pred Turcima u Zadar. O njegovom zivotu se zna vrlo malo. U svom djelu
"Planine", pise da je poceo pisati sa 28 godina. Njegovo jedino sacuvano
djelo su "Planine", i one su prvi pokusaji romana u nasoj knjizevnosti u
kojem se pripovijeda naizmjenice stihom i prozom.

Kratki sadrzaj:
Vec sedam godina mucio se Zoran zbog neuslisene ljubavi kojom je
zavolio jednu zenu.

Jednog proljetnog jutra Zoran je plakao pored izvora Vodice jer mu je
dodijao zivot zbog nesretne ljubavi. Tada se iz vrela pojavila vila Zorica
koja mu je savjetovala da otidje u planine gdje ce naci ljeka svojoj
nesretnoj ljubavi. Tada je Zoran krenuo iz Nina u planine vilenici Dijaniri
da je zamoli za lijek. Vila Milosca pratila je Zorana u planine, a kasnije je
sam nastavio put. Tri dana je ostao u drustvu pastira Bornika, Vlade,
Zvonka, Plinka, Slamila i drugih. Prvi dan pastiri su pjevali ljubavne
pjesme, a Zoran im je ispricao o svojoj ljubavi i o Ninu. Drugi dan pastiri
su pricali price o nesretnim ljubavima, dok su treci dan pjevali pjesme na
taj nacin da su dvojica pjevali naizmjenice strofu po strofu odgovarajuci
jedan drugome. Zoran nastavi put te ponovno naidje na pastire.
Pastiri Slavgor i Dvorko su pjevali tuzne pjesme o domovini koja polako
pada pod tursku vlast. Za vrjeme daljnjeg putovanja Zoran susrece jos tri
pastira. Tada je Zoran konacno stigao na Dinaru gdje ga je Dejanira
izlijecila od nesretne ljubavi.

Zoran je tada konacno zaspao smiren i sretan nakon dugo vremena.
Dok je spavao, sanjao je "Perivoj od Slave". Opisivao je ljepotu perivoja.
Opisao je da tu borave mnoge krasne vile kao sto su Latinka, Kaldejka,
Grkinja i Hrvatica. Vila Hrvatica bila je vrlo skromna uz svoje raskosne
drugarice. Ona mu je objasnila znacenje perivoja te mu rekla da svaka
vila ima u svom krilu onoliko jabuka koliko je knjizevnih djela napisano
jezikom njenog naroda. Vila Hrvatica bila je tuzna jer su se njezini sinovi
stidili svog jezika, pa su cak i svoje plodove darivali u tudjinu.
Izmedju ostalih jabuka u njezinom krilu Zoran opazi i jednu malu jabuku
na kojoj je pisalo "Petar Zoranic" - "Vilenica", "Ljubveni lov", "Planine".
Vila Hrvatica ga je pokorila sto je ubrao jos tako nezrelo voce.
On joj je odgovorio da je svjestan male umjetnicke vrjednosti njegovih
djela, ali da ih je napisao iz ciste ljubavi prema djevojci i domovini.
Tada se pojavi vila Slava kojoj se sve druge vile poklone te se tada Zoran
probudi. Vilenica Dejanira otpratila ga je rijekom Krkom prema Ninu,
a pri tome su prosli kraj Knina, Skradina i Sibenika. Tu ga je vilenica
Dejanira napustila, a put je nastavio sa vilom Miloscom, putovao je morem do Zatona odakle je krenuo kopnom u Nin na grob Jurja Divnica.
Sedmog dana svog putovanja Zoran je stigao kuci smiren i sretan.

Analiza djela:
Zoranicev uzor za "Planine" bilo je djelo "Arcadia" talijanskog knjizevnika
Jacoba Sanazzara, koje je kao i Zoraniceve "Planine" pastirski roman koji
je postao uzorom mnogih renesansnih pisaca. U tim djelima nema ni traga
pravog pastirskog zivota, vec je prava tema ljubav. Znacenje Zoranicevih
planina je u tome da je to nas prvi roman te da je njegovo djelo plod
iskrenog rodoljublja, te strah pred sve opasnijim sirenjem turske moci.

Roman "Planine" dovrsen je 1536. g. ili kako Zoranic kaze "svibnjom se
zapocne, a rujnom zavrsi". Djelo je 1569. stampano u Veneciji u jednom
jedinom primjerku.

Zoranic odredjuje dvije osnove romana i to tako da kaze da su "Planine"
povijesno i alegorijsko djelo.

Djelo podsjeca na Dantea. Poput Dantea, Zoranic krece na
alegorijski put u samocu bjezeci od ljubavnih boli te on na svom putu ima
svog ucitelja, a to je sveti Jeronim. Takodjer se poput Dantea koji se
koristi simbolikom broja tri Zoranic sluzi simbolikom broja sedam.

Djelo je posveceno kanoniku Mateju Matijevicu koji je
mnogo utjecao na Zoranicev rad.

Najzanimljiviji dio "Planina" je "Perivoj od Slave" u kojem se najbolje vidi spoj povijesno-alegorijskog i izraziti patriotizam. Zoranic u perivoju koji
se sastoji od sedam dijelova susrece sedam djevojaka.
"Perivoj od Slave" posvecen je vjecnoj slavi tj. umjetnosti.
Zoranic je u tom djelu svjestan da je hrvatska knjizevnost tek u razvoju.

Personifikacija nekih vila u "Perivoju od Slave"
Vila Latina - Predstavlja klasicnu rimsku, latinsku kulturu
Vila Grkinja - Starija, mirisna jabuka
Vila Kaldejka - (Babilonci - Kaldejci) predstavlja babilonsku kulturu
tj. davno ubrane, ali lijepe jabuke
Vila Hrvatica - Mlada sa malo jabuka, Zoran kod nje prepoznaje neka
svoja djela.